Turizam

Turizam na području ove regije u svakom slučaju zaslužuje dužnu pozornost i pruža mogućnosti razvoja regije. Ako objektivno sagledamo istinske vrijednosti, ali i priznamo realne mane i nedostatke Hercegovine, te poduzmemo korake ka rješavanju istih s stručnog aspekta i dugoročne strategije otvorili bismo mogućnosti za postupno ostvarenje pozitivnih rezultata i pozicionirali turizam kao jednu od temeljnih grana razvoja gospodarstva u regiji.

Zemljopisni položaj Hercegovine, blaga mediteranska klima, dio jadranske obale, kao i zaleđe pruža mogućnosti razvoja ljetnog turizma. Sadašnji trend razvoja turizma ne predstavlja isključivo prodavanje «sunca i mora», već turisti zahtijevaju i kvalitetno osmišljene i organizirane popratne sadržaje poput krstarenja, splavarenja, raftinga, planinarenja, obilaske povijesnih znamenitosti i sl. Hercegovina može osigurati ovakvu turističku ponudu ne samo posjetiocima Neuma već i turistima koji dolaze i u južnu Hrvatsku. Rafting Neretvom, Boračko jezero, Jablaničko jezero, obilazak Hutova blata, rijeke Trebižat, posjeta kulturno-povijesnim spomenicima u Mostaru, Blagaju, Trebinju, Širokom Brijegu, Čapljini, Rami, i drugim znamenitostima širom regije,  samo su dio prirodnih resursa koji pružaju mogućnost kvalitetnog razvoja ljetnog turizma.

Specifičnost ove regije je i istodobna mogućnostima razvoja i zimskog turizma na području Blidinja i Kupresa koji su prepoznatljivi po bogatstvu i raznolikosti flore i faune, pa je čak ovo područje zaslužilo epitet «botaničkog vrta Europe».

Religijski turizam je jedna od rijetkih blagodeti Hercegovine i tu se nalazi u samom vrhu svjetski prepoznatljive ponude ovog vida turizma. Na ovom tlu se nalazi obilje religijskih i kulturnih spomenika različitih konfesija i iznimno visokog stupnja vrijednosti. Tu su nedvojbeno Pravoslavna crkva uklesana u stijeni i četrvta po vrijednosti fresaka u svijetu, Roznamedžijina i Karadžozbegova džamija u Mostaru, Franjevački samostan na Šćitu, Samostan na Humcu, Manastir u Trebinju, tekija u Blagaju, kula u Počitelju, Samostan u Širokom Brijegu, kao i druge znamenitosti koje trenutno nisu nabrojane, a u svakom slučaju predstavljaju vrijednost koju treba pokazati.

Međugorje je diljem svijeta poznato odredište hodočašća brojnih vjernika, mjesto susreta različitih civilizacija i religija, i već je tijekom posljednjih 25 godina zabilježilo posjetu milionskog broja hodočasnika.

Ovo područje nije bogato samo religijskim povijesnim znamenitostima koje je djelomično nagrizao zub vremena, već i drugim znamenitosti i arheološkim iskopinama.

Nezaobilazan dio turističke ponude Hercegovine nesumnjivo predstavlja Stari most, kao i autentičan dio starog dijela Mostara koji datira još iz turskog razdoblja i koji je privlačio turiste iz cijelog svijeta. Ili pak ostaci grada prvog vladara ovog područja po kome nosi i ime – ostaci građevine Herceg Stjepana Kosače. Tu je i Likovna akademija u Počitelju, ili pak četrdesetak ilirskih gradina i rimske ceste u okolici Livna. Ono po čemu je Hercegovina čuvena su stećci, prvi pisani spomenici, kameni spavači opjevani u stihovima najvećih pjesnika ovog podneblja. Ili iskopine iz rimskog doba pored Čapljine koje su istraživali svjetski arheolozi. Humska ploča, nekropola u Mokrom, Diva Grabovčeva,...

Koncentriranost velikog broja kulturno-povjesnih znamenitosti i spomenika, obilje prirodnih ljepota prestavljaju raritet u svijetu i pružaju iznimno kvalitetne temelje za  perspektive razvoja religijskog i kulturnog turizma tijekom cijele godine.

U svijetu sve više dolazi do izražaja i razvoj seoskog turizma, a ovo područje obiluje prirodnim resursima i izuzetnim potencijalima. U ovom trenutku seoski turizam se još uvijek nalazi na margini naših razmišljanja a i djelovanja. Seoski turizam pruža mogućnosti ponude izvornih hercegovačkih proizvoda od mesa i mlijeka, gastronomskih specijaliteta domaće kuhinje, kvalitetnih vina, rijetkih vrsta voća koje zbog svoje specifičnosti, načina uzgoja, kao i prerade daju nam za pravo nazvati ih «originalnim hercegovačkim proizvodom».

Partneri i projekti

       
     
 
       

Aktualnosti

Prijava za newsletter

Ime:
Email:

Besplatni info telefon

 080 02 22 33
 e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.